Mentalna čvrstoća: Kako biti snažan u današnje vrijeme

Mentalna čvrstoća: Kako biti snažan u današnje vrijeme

U subotu, 18.4.2020. godine smo u sklopu online meetupa kojeg radimo kao dio serijala [Startups Vs Covid-19] ugostili Mirnu Šmidt, trenericu i coach pozitivne psihologije i interpersonalnih vještina te osnivačicu Happiness Academy i Trainers Toolbox

Mentalna čvrstoća - slika

Mirna je kroz svoje predavanje objasnila što znači Mentalna čvrstoća (engl. Resilience) koja se u Hrvatskoj naziva i psihološka otpornost. Mentalna čvrstoća je zapravo kapacitet za nošenje s pozitivnim ili negativnim stvarima koje nam se događaju. Za mentalnu čvrstoću bitna su 2 spektra: 1. Unutarnji osjećaji – koliko dobro se emotivno nosimo s izazovnom situacijom i 2. Vanjski rezultati – koliko uspješno se nosimo s vanjskim okolnostima i kakve rezultate postižem.

Nama je najinteresantnija bila metafora rezervoara kojom je objašnjen pojam mentalne čvrstoće.

Ukratko, ako zamislite rezervoa vode, npr. jezero, onda znate da postoje određeni tokovi koji donose vodu u taj rezervoar i neki koji ju odvode. Isto je i s rezervoarom mentalne snage, postoje određene stvari koje mu povećavaju kapacitet, a postoje određene koje mu ga smanjuju. Nadodali bi ovdje, referirajući se na istu metaforu, da određene stvari mogu izgledati jako lijepo izvana, kao npr. prekrasni slapovi, ali ako oni smanjuju kapacitet rezervoara u mjeri koja je veća od one kojom se taj rezervoar puni, onda imamo problem bez obzira što je slap prekrasan. Prvi korak u istraživanju vlastite mentalne snage je upitati se “Što meni pomaže napuniti moj rezervoar?”

10 Temelja Mentalne Čvrstoće

Nadalje, kroz svoje predavanje Mirna je objasnila 10 temelja mentalne čvrstoće te za svaki od njih navela primjere. Ako vas zanima koji su to načini za punjenje vaših mentalnih rezervoara, svakako pogledajte predavanje, a u nastavku navodimo o kojih 10 temelja se to točno radi.

10 Temelja Mentalne čvrstoće:

  1. Mindset i obrasci razmišljanja
  2. Osobna odgovornost 
  3. Fizički well-being i upravljanje energijom
  4. Pozitivne emocije i zahvalnost 
  5. Poznavanje samoga sebe 
  6. Samoregulacija 
  7. Stavovi i samopouzdanje  
  8. Pronalaženje smisla  
  9. Društveni odnosi i okolina 
  10. Sposobnost prilagodbe

PDF verziju deset temelja mentalne čvrstoće možete preuzeti ovdje, a detalje o svakom od njih je Mirna objasnila kroz svoje predavanje koje možete pogledati na snimci predavanja.

 

 

FAQ – najčešća pitanja na ovu temu

Tijekom meetupa prikupili smo najčešća pitanja koju su sudionici postavili Mirni te smo u nastavku napisali odgovore koje je Mirna dala na njih. Imate pitanje koje bi htjeli dodati na listu? Pišite nam u komentar ili na email.

Zašto je naš prirodni poriv da se izoliramo kad trebamo društvo? 

S jedne strane pozitivnije emocije nas čine otvorenijima, kreativnijma, otvoreni smo za nova učenja, znatiželjniji smo, više smo fokusirani na “big picture”. S druge strane, kod negativnih emocija smo više fokusirani na zatvaranje, na detalje, traženje sitnih pogrešaka, kao da se zaključamo u “malu sliku”. Kad imamo pozitivne osjećaje smo i u odnosima više otvoreni, dok se u negativnim osjećajima povlačimo. To bi moglo imati veze i sa sramom ili niskom energijom koju nam daje negativna emocija. U negativnoj emociji poriv je izolirati se jer nemamo energije za kontakt, da istupimo. Na kraju, kontakt i društvo možda nekada i nije nužno prva i najbitnija stvar koju trebamo, ali često svejedno pomogne.

 

Kako možemo kompenzirati fizički kontakt s obzirom na trenutnu situaciju?

Vrlo je važno osvjestiti što nama u toj specifičnoj situaciji treba. Vrlo zanimljiva je teorija 5 jezika ljubavi (5 love languages). U toj teoriji, jedan od jezika ljubavi je i fizički kontakt. Valjalo bi dakle istražiti kako se taj jedan, fizički kontakt, može kompenzirati s druga četiri. Možda kroz verbalno izražavanje, zatim male usluge, kvalitetne razgovore…? Danas bi jako pun značilo biti “mindful”, biti više prisutan u kontaktu ili razgovoru, pažljivo slušati druge i dijeliti naše emocije i viđenje situacije. Ova situacija upravo ima dobar potencijal u tom smjeru, kojeg možemo iskoristiti jer imamo manje stimulansa izvana. Npr. nije cilj pričati s puno ljudi, već s onima s kojima pričamo, da im posvetimo svoje vrijeme. Prisutnost, slušanje, podijeliti više kako se osjećamo, s njima zbilja ući u dubinu tijekom razgovora, tako ćemo možda moći kompenzirati onaj fizički kontakt.

 

Zašto je bitan fokus?

Danas je vrlo lako imati puno različitih strasti, hobija i stvari koje volimo, kako privatnih tako i poslovnih, a onda se često nađemo u situaciji da paralelno radimo više stvari.  Jednostavno rečeno, imamo sklonost da se razvučemo na više različitih stvari. Negativna strana ovakvog pristupa je da s vremenom dobijemo osjećaj da ništa ne stvaramo jer jednostavno ne završavamo stvari (puno ih je u tijeku), stoga bi svatko trebao raditi na tome da pokuša zaštiti svoj fokus da se možemo posvetiti stvarima koje ga stvarno zaslužuju kako bi ih obavili na najbolji i najkvalitetniji način. Najčešće te stvari su vezane uz kreiranje nečeg novog (za stvaranje). Za neke je možda i ova kriza prilika da proispitamo svoj fokus i vratimo se na one najvažnije, ono što zaslužuje naš fokus. Fokus kreće od odabira prioriteta.

 

Velik dio populacije brine za sigurnost svojih prihoda i posla, kako se nositi s neizvjesnošću? 

Ako se bavimo pozitivnom psihologijom onda se više bavimo stvarima koje su na strani prevencije i razvoja kad je sve više manje OK. Dakle, kako možemo neke kapacitete ojačati, učiti od iznimnih ljudi i sl. Ne radimo savjetovanje s ljudima koji imaju probleme jer njima trebaju ljudi koji imaju određene certifikate baš iz područja u kojem je problem. Ovdje zato nebi razmišljali što mi možemo napraviti kad smo već u psihičkoj krizi, nego iz perspektive budućnosti, koje stvari želimo ojačati. Različiti ljudi se različito nose s ovakvom situacijom, s dvije strane ekstrema imamo ljude na koje ova situacija utječe jako pozitivno ili jako negativno, dok je većina ljudi negdje u sredini.   

U svakom slučaju, da bi se bolje nosili sa situacijom potrebno je početi od toga da prihvatimo poziciju gdje jesmo i da je to OK, gdje god da se nalazimo. Naime, i ako se osjećamo OK važno je da nam se ne događa da određene stvari guramo pod tepih i da se pretvaramo da smo super snažni, nego da budemo svjesni onoga što se događa i da pokušamo shvatiti zašto se to događa. Na kraju, na psihološkoj otpornosti je najbolje raditi kad smo OK. Ako se pak ne osjećamo dobro u trenutnoj situaciji, puno će nam pomoći da osvijestimo na koje aspekte situacije imamo utjecaj ili kontrolu i njima aktivno pristupiti, a na koje ne možemo utjecati i s tim aspektima se što manje opterećivati. Često pomaže i fokusirati se na “male korake”, male akcije ili sljedeći zadatak koji je direktno pred nama, kako se ne bismo osjećali preplavljani sa situacijom koja nam se čini prevelika i prezahtjevna da se nosimo s njome. 

 

Većina ljudi se brine za gospodarske prilike kako se nositi s time?

Dvije su najbitnije strategije, a obje se tiču mindseta. Dakle, dva su aspekta fokusa, prvi aspekt je ono što možemo, a drugi ono što ne možemo kontrolirati. S jedne strane, puno energije nam kradu stvari o kojima brinemo, a ne možemo ih kontrolirati, takve stvari bi trebali što više maknuti iz našeg razmišljanja.

Ako i ne možemo skroz utjecati na ovo, možemo npr. uzeti si pola sata dnevno da brinemo o stvarima. Čak možemo i voditi dnevnik o tome, ali važno je da onda nakon tih pola sata, više ne razmišljamo o njima. S druge strane, trebamo se fokusirati na stvari koje možemo kontrolirati. Ne samo da ih prepoznamo nego da možemo po njima i djelovati. Možda si i možemo postaviti pitanje: “Što u ovoj situaciji mogu napraviti, a što nikad nebi napravila da se situacija nije desila?” 

Uglavnom, zaključak bi bio, ne brinuti za stvari na koje ne možemo utjecati, a aktivno pristupiti onima na koje možemo i oko njih zbilja nešto i napraviti.

 

Što s medijima, koji nas pune s puno negativne energije, a ne možemo ih kontrolirati?

Istina je da medije ne možemo kontrolirati direktno, ali možemo kontrolirati način konzumacije tj. vrlo ciljano otići na izvor informacija te na taj način postupno preuzeti kontrolu. Odabrati izvore i kontrolirati što na njima konzumiramo. 

Ista stvar je i s Facebookom, mi uvijek možemo odabrati koga pratimo, koga ne, što želimo vidjeti u naše news feedu i sl. Naši mediji su vrlo negativni.

 

Trebam li formulirati svoja mišljenja ili akcije afirmativno ili više borbeno?

Generalno ZA  je uvijek bolji pristup, ali nije uvijek najbolji pristup. Ponekad bi mogao biti i kontra produktivan ako bi ga se guralo. Ako smo fokusirani na problem onda bi moglo biti ekstremno tjerati ljude da razmišljaju pozitivno, uglavnom zavisi o kojem problemu pričamo, na koji način, u kojoj zajednici, pa onda prema tome odlučiti koji bi pristup bio bolji. 

 

Gdje možemo proučiti još zanimljivih članaka tj. izvora?

Happiness Academy pod “12 pillars of happiness” ili na Blogu. Pokušaj frameworka “12 pillars of happiness” je da stvari koje imaju solidna istraživanja iza sebe stavi u izbalansiranu sliku, jer u zajednici pozitivne psihologije ima situacija da su određene teme nerazmjerno više zastupljene, a što ponekad nije opravdano. Nastojanje je bilo kroz “12 pillars of happiness” i “10 foundations of resilience” modele dati kvalitetan pregled ovih tema te zaokružiti sve teme iz pozitivne psihologije u jednu cjelinu, u kvalitetan okvir.”

Nadalje, preporuka je za sve koji kreću u ovo područje da i pročitaju knjigu od Ilone Boniwell: “Positive Psychology in a Nutshell”

Lista s knjiga i člancima koje preporučujem: Lista s knjigama iz pozitivne psihologije

 

Imam osjećaj da bih sada trebala imati više vremena, ali stignem manje stvari obaviti ili mi se pričinja? Osjećam da me to frustrira. Fali mi bolja samoorganizacija. Any tips?

Prvi savjet bi bio da krenete pratiti što točno radite. Napravite jednu tablicu u kojoj pratite vremenski što radite, pa ćete tad vidjeti koje stvari se tamo nalaze i bit će vam jasnije koje od njih ne pridonose stvaranju vrijednosti, a koje ne doprinose. Nakon toga, za početak možete raditi na tome da eliminirate aktivnosti koje ne stvaraju vrijednost. Mogli bi biti iznenađeni koliko ima ovih aktivnosti koje ne stvaraju vrijednost. To bi bio dobar početak.

Isto tako, odabrati 2-3 prioriteta koji su vam najvažniji u tom danu – i prvo njih napraviti.

Treće, fokusirati se na razvoj dobrih navika, kao što je Pomodoro i napraviti prvo najvažnije stvari. 

 

Prethodni meetupi

Ako ste propustili neki od prošlih Online Meetupa, a zanimaju vas ovakve ili slične teme, možete uvijek pogledati snimke na linku u nastavku.

[Startups Vs Covid 19]